Objavljivanje podataka Porezne uprave FBiH o najvećim dužnicima u Federaciji BiH, obavezuju Željeznice FBiH da objasne javnosti kako su se našle na samom vrhu liste sa dugom od cca 142 miliona KM, ali i da podsjete javnost da je Uprava ŽFBiH u posljednje dvije godine pokušavala ostvariti konstruktivan dijalog sa Vladom FBiH i nudila konkretna rješenja za nagomilane probleme.
Većina problema u Željeznicama FBiH, pa tako i problemi dugovanja Poreznoj upravi FBiH, prouzrokovani su neispunjavanjem zakonskih obaveza od strane Vlade FBiH, a riječ je o finansiranju održavanja željezničke infrastrukture i subvenciji putničkog i kombinovanog saobraćaja. Za period od 2004. godine do danas, Vlada FBiH duguje Željeznicama FBiH čak 426 miliona KM! Radi se o potpisanim godišnjim ugovorima, koje je sama Vlada FBiH verificirala, a koji nikad nisu uplaćeni Željeznicama FBiH. To su realne činjenice, a ne „budalaštine“ kako ih je okarakterizirao u jednim novinama federalni ministar prometa i komunikacija Enver Bijedić.
Svjesna da, kao većinski vlasnik i osnivač ovog preduzeća, ne ispunjava svoje obaveze, odnosno, da ih ispunjava u zaprepaštujuće, čak neodgovorno malom iznosu, Vlada FBiH donijela je 2008. godine Zakon o finansijskoj konsolidaciji javnih preduzeća, prema kojem je u periodu od 2008. do 2012. godine trebala riješiti probleme dugovanja poslodavaca prema javnim fondovima. Međutim, do današnjeg dana taj Zakon je ostao samo mrtvo slovo na papiru, dok su Željeznice FBiH po ovom osnovu uplatile cca 10 miliona KM.
Uprava ŽFBiH pokušavala je probleme riješiti na pravom mjestu, odnosno, u Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija. Međutim, resorno ministarstvo nikada nije imalo sluha za probleme u željeznici niti vremena ni želje da razgovara sa Upravom ŽFBiH o poslovanju ovog preduzeća.
Otkako je u martu 2011. godine imenovan za federalnog ministra prometa i komunikacija, jedini zvanični sastanak ministra Envera Bijedića sa Upravom ŽFBiH, održan je 26. marta 2012. godine. Na sastanku na kojem su prisustvovali i predstavnici svih sindikata u ŽFBiH i Vijeća uposlenika, ministar Bijedić je pokazao da ne čita službene dokumente koje mu na službeni način dostavljaju ŽFBiH (Elaborat sa proračunima o koštanju održavanja i pokretanja Talgo garnitura), a mjesto održavanja sastanka u Direkciji cesta FBiH, pokazalo je tendenciju favoriziranja cesta na štetu Željeznica FBiH).
Na tom sastanku ministar Bijedić je obećao da će uputiti Vladi FBiH prijedlog prema kojem bi Federacija BiH trebala izmiriti obaveze po Zakonu o finansijskoj konsolidaciji ŽFBiH za period od 01.01.2008. godine do 31.12.2012. godine emitovanjem vrijednosnih papira i da se rebalansom budžeta Željeznicama FBiH refundiraju sredstva u iznosu od cca 10 miliona KM koje je uplatila po ovom osnovu. Nažalost, ministar je na to obećanje zaboravio, jer uopšte nije predložio da se ŽFBiH nađu u rebalansu budžeta, a Zakon o finansijskoj konsolidaciji još uvijek je samo mrtvo slovo na papiru.
Na istom sastanku, resorni ministar je usvojio zaključak da je za realno funkcionisanje ŽFBiH potrebno na godišnjem nivou izdvojiti sredstva u iznosu od 70 miliona KM. U slučaju da se ova sredstva ne mogu obezbijediti iz budžeta Federacije, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija obavezalo se da će pokrenuti inicijativu za izdvajanje iz cijene nafte i naftnih derivata za 0,03-0,05 KM po litri goriva. Ministar se obavezao i da će zahtijevati provedbu Zakona o zaštiti okoliša u FBiH, te da se prevoz nafte i naftnih derivata ubuduće vrši željeznicom. Nažalost, ministar nije ispunio nijedno svoje obećanje. Naprotiv!
Iako je prihvatio kao realnu činjenicu da je za funkcionisanje ŽFBiH potrebno izdvajati najmanje 70 miliona KM godišnje, ministar vrlo brzo poslije toga izjavljuje da Željeznice FBiH trebaju biti presretne što dobivaju 22 miliona KM godišnje i preduzeće, koje čini kičmu državne privrede, poredi sa preduzećima za izradu namještaja i odjeće, a ne, kao što bi trebalo, sa susjednim željeznicama. Bilo bi fer i korektno da je ministar Bijedić iznio podatak da tih 22 miliona KM koje ŽFBiH dobivaju na godišnjem nivou, Hrvatske željeznice dobiju za 10 dana. Ili da Željeznice RS sa 200 km kraćom pružnom mrežom u odnosu na ŽFBiH, godinama dobivaju iz budžeta 35 miliona KM na godišnjem nivou.
Tačan je podatak da Vlada FBiH izdvaja godišnje iznos od 30 miliona KM za vraćanje kredita, ali važno je razjasniti da se radi o međunarodnim kreditima za investiciono-razvojne projekte u segmentu željezničke infrastrukture, koje implementira Bosankohercegovačka željeznička javna korporacija (BHŽJK) sa resornim ministarstvom i Vladom FBiH, te da Željeznice FBiH uopšte nisu imale, niti imaju, direktni uticaj na ove projekte i ulaganja. Dok su dizani ti krediti, Vlada FBiH godinama ne ispunjava svoju zakonsku obavezu i uskraćuje Željeznicama FBiH neophodna sredstva za tekuće održavanje infrastrukture, što direktno utiče na sigurnost saobraćaja.
Uprava ŽFBiH nema namjeru polemizirati sa funkcionerima koji javno optužuju da su se direktorska mjesta u ovom preduzeću plaćala, jer se tako teške optužbe dokazuju sudskim putem. Ali, svakako nije pošteno i Uprava ŽFBiH to sigurno neće dozvoliti, da se problemi koji su se godinama gomilali u ovom preduzeću i koji sada izranjaju, prebacuju na teren dnevne politike.
Još jednom, Uprava ŽFBiH insistira da se problemi koji su već imenovani riješe kvalitetno, kroz konstruktivan dijalog i saradnju sa Vladom FBiH. Željeznice FBiH su kičma privrednog sistema i bez obzira na političke opcije i zakulisane igre čiji je sudionik i ministar Bijedić, problemi u ovom preduzeću se moraju riješiti, ne samo zbog željezničara, već i zbog cijele privrede koja je naslonjena na ovaj sistem.
